Arhive oznaka: Tanja Spasojević Simeunović

ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (III DIO)

Prisutnost i popularnost bajronovskog junaka danas

Uticaj bajronovskog junaka je vidljiv kako na filmu tako i u književnosti i postoji mnoštvo djela i autora na koje je uticao i koje je inspirisao njegov lik. Njegova privlačnost se nesumnjivo nalazi u njegovoj lijepoj i privlačnoj spoljašnjosti a prokletoj prirodi. Bajronov lik osmišljen je s ciljem da se svidi čitaocima i sva njegova djela bila su namijenjena uglavnom ženskoj publici. U to vrijeme jedini bijeg od stvarnosti za žene bila je literatura i način na koji je Bajron manipulisao njihovim emocijama, koristeći strast i divljaštvo kako bi naslikao želju, bio im je neodoljiv. Što nije daleko od istine ni danas. Nastavite sa čitanjem ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (III DIO)

ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (II DIO)

Ljudi su nekad vjerovali da kad neko umre vrana odvodi njegovu dušu u svijet mrtvih. Ali ponekad se dogodi nešto veoma loše i zbog ogromne tuge koja ju prati ta duša ne može da pronađe svoj mir. Onda ponekad, ali samo ponekad, vrana može vratiti dušu u svijet živih kako bi ispravila nanesenu nepravdu.“ (Vrana, 1994; 00:00:46)

Sam početak filma nagovještava da ćemo biti upoznati sa likom sa kojim veoma lako možemo saosjećati. Njegova priča je priča o ljubavi, smrti i gubitku, priča koja nam je dobro poznata. U eseju „Filozofija kompozicije“ (1846), prilikom detaljnog opisivanja nastanka pjesme „Gavran“, Edgar Alan Po kaže da je „smrt lijepe žene neosporno najpjesničkiji predmet na svijetu“ i da je „isto tako izvan sumnje da je o takvom predmetu najpozvaniji da govori ožalošćeni ljubavnik.“ Nastavite sa čitanjem ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (II DIO)

ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (PRVI DIO)

Erik Drejven je glavni lik u filmu „Vrana“ (1994) koji spada u žanr akcione fantastike. Film je zasnovan na istoimenom stripu Džejmsa O’bara iz 1989. godine. Priča prati Erika, rok muzičara vođenog bolom, koga vrana vraća u život godinu dana nakon što su njega i njegovu zaručnicu brutalno ubili članovi jedne Detroitske bande. Nastavite sa čitanjem ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (PRVI DIO)

MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – III DIO

Lajnova Lolita (1997)

Za razliku od Kjubrikove bizarne komedije, u Lajnovoj melodrami gotovo da i nema humora. Film počinje scenom u kojoj vidimo Hamberta kako se vozi kroz prostrane američke seoske predjele. Vidimo njegove krvave ruke na volanu i pištolj na sjedištu pored. Vidimo shrvanu i rastresenu osobu kojoj kao da se upravo cijeli svijet srušio – osobu koju je stvarnost odalamila po njušci i koja je na rubu suza. Lajnov scenarista, Stiven Šif, mnogo je slobodnije koristio Nabokovljeve rečenice iz romana, tako da nam Hambert odmah na početku govori svojim tihim, nostalgičnim i sanjivim glasom: Nastavite sa čitanjem MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – III DIO

MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – II DIO

Kjubrikova Lolita (1962)

Kako su uopšte uspjeli da snime film po „Loliti“?

Gore pomenuta rečenica (tagline za Kjubrikov film) postavlja odlično pitanje, iako neki kritičari nisu mogli a da ne odgovore: „Pa i nisu.“ Po Kjubrikovom mišljenju, glavni problem u to vrijeme bila je cenzura i, kako je priznao godinama kasnije, da je znao kako će velika ograničenja biti, nikada ne bi ni snimio film. Nastavite sa čitanjem MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – II DIO