Category Archives: Тања Спасојевић Симеуновић

ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (III DIO)

Prisutnost i popularnost bajronovskog junaka danas

Uticaj bajronovskog junaka je vidljiv kako na filmu tako i u književnosti i postoji mnoštvo djela i autora na koje je uticao i koje je inspirisao njegov lik. NJegova privlačnost se nesumnjivo nalazi u njegovoj lijepoj i privlačnoj spoljašnjosti a prokletoj prirodi. Bajronov lik osmišljen je s ciljem da se svidi čitaocima i sva njegova djela bila su namijenjena uglavnom ženskoj publici. U to vrijeme jedini bijeg od stvarnosti za žene bila je literatura i način na koji je Bajron manipulisao njihovim emocijama, koristeći strast i divljaštvo kako bi naslikao želju, bio im je neodoljiv. Što nije daleko od istine ni danas. Continue reading ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (III DIO)

ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (II DIO)

Ljudi su nekad vjerovali da kad neko umre vrana odvodi njegovu dušu u svijet mrtvih. Ali ponekad se dogodi nešto veoma loše i zbog ogromne tuge koja ju prati ta duša ne može da pronadje svoj mir. Onda ponekad, ali samo ponekad, vrana može vratiti dušu u svijet živih kako bi ispravila nanesenu nepravdu.“ (Vrana, 1994; 00:00:46)

Sam početak filma nagovještava da ćemo biti upoznati sa likom sa kojim veoma lako možemo saosjećati. NJegova priča je priča o ljubavi, smrti i gubitku, priča koja nam je dobro poznata. U eseju „Filozofija kompozicije“ (1846), prilikom detaljnog opisivanja nastanka pjesme „Gavran“, Edgar Alan Po kaže da je „smrt lijepe žene neosporno najpjesničkiji predmet na svijetu“ i da je „isto tako izvan sumnje da je o takvom predmetu najpozvaniji da govori ožalošćeni ljubavnik.“ Continue reading ERIK DREJVEN – MODERNI BAJRONOVSKI JUNAK (II DIO)

MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – III DIO

Lajnova Lolita (1997)

Za razliku od Kjubrikove bizarne komedije, u Lajnovoj melodrami gotovo da i nema humora. Film počinje scenom u kojoj vidimo Hamberta kako se vozi kroz prostrane američke seoske predjele. Vidimo njegove krvave ruke na volanu i pištolj na sjedištu pored. Vidimo shrvanu i rastresenu osobu kojoj kao da se upravo cijeli svijet srušio – osobu koju je stvarnost odalamila po njušci i koja je na rubu suza. Lajnov scenarista, Stiven Šif, mnogo je slobodnije koristio Nabokovljeve rečenice iz romana, tako da nam Hambert odmah na početku govori svojim tihim, nostalgičnim i sanjivim glasom: Continue reading MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – III DIO

MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – II DIO

Kjubrikova Lolita (1962)

Kako su uopšte uspjeli da snime film po „Loliti“?

Gore pomenuta rečenica (tagline za Kjubrikov film) postavlja odlično pitanje, iako neki kritičari nisu mogli a da ne odgovore: „Pa i nisu.“ Po Kjubrikovom mišljenju, glavni problem u to vrijeme bila je cenzura i, kako je priznao godinama kasnije, da je znao kako će velika ograničenja biti, nikada ne bi ni snimio film. Continue reading MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA – II DIO

MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA

Hambert Hambert je glavni lik i pripovjedač u Nabokovljevom romanu Lolita. On je 38-godišnji profesor književnosti koji dolazi iz Evrope u Ameriku i postaje opsjednut 12-godišnjom djevojčicom po imenu Dolores Hejz, ili kako on voli da je zove – Lolita. S obzirom na to da je on taj koji nam pripovijeda priču, mi sve vidimo njegovim očima, pa i samu Lolitu. U svom pripovijedanju on prvenstveno nastoji da opravda svoje misli i postupke i, zahvaljujući ogromnoj retoričkoj moći i ubjedljivosti, to mu polazi za rukom. Continue reading MNOGA LICA HAMBERTA HAMBERTA